NI OVE godine Eurosong neće proći bez politike. Brojni sudionici prijašnjih izdanja Eurovizije potpisali su otvoreno pismo u kojem se poziva na zabranu sudjelovanja Izraela. Političke kontroverze na Eurosongu nisu iznimka nego pravilo, tako da ni ovakav potez nije neobičan.
Eurovizija je oduvijek bila poligon za političke izjave, stavove i sukobe. Ovo su neke od najpoznatijih i najneobičnijih političkih kontroverzi koje su se izredale u skoro 70 godina manifestacije.
Jugoslavija se jedina smjela natjecati
Iako se natjecanje s vremenom znatno proširilo, zemljama Sovjetskog Saveza bilo je zabranjeno sudjelovanje sve dok se isti nije raspao – jedina komunistička zemlja koja se smjela natjecati bila je Jugoslavija.
Što se Jugoslavije tiče, zadnji put je u svojoj cijelosti nastupila 1991., a 1992. u svom smanjenom obliku, kao država koja će od 2003. do 2006. biti poznata kao Srbija i Crna Gora. Samo nekoliko tjedana nakon održavanja Eurovizije 1992. uvedene su im UN-ove sankcije, zbog čega im je bilo zabranjeno sudjelovati do 2001.
Za Hrvatsku se nije moglo glasati telefonom
I počeci samostalne Hrvatske na Euroviziji bili su zanimljivi – 1993. je zbog raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije jako narastao broj zemalja koje su se željele kandidirati. Kako bi se izbjegao cirkus, organizirana je svojevrsna kvalifikacija prije kvalifikacije koja je održana u Ljubljani.
Sudjelovale su BiH, Hrvatska, Estonija, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka, a od njih su prošli domaćini iz Slovenije, Hrvatska i BiH. Zanimljivo je kako se telefonska dojava rezultata smatrala nepouzdanom pa je po jedan član žirija osobno poslan u Ljubljanu da dojavi rezultate.
Zabranjeno sudjelovanje Rusiji
Rusiji je zabranjeno sudjelovanje nakon invazije na Ukrajinu – što je samo potvrdilo da je sudjelovanje često uvjetovano aktualnim međudržavnim odnosima. Politika je oduvijek bila prisutna i na samoj manifestaciji. Tada je Let 3 izveo svoju antiratnu pjesmu Mama ŠČ. 1993. je na bosanskom debiju nastupio Fazla s pjesmom Sva bol svijeta, također antiratnom, koja je izvedena u jeku opsade Sarajeva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gruzija izbačena zbog kritiziranja Putina
Gruzija je uz brojne kontroverze izbačena iz natjecanja 2009. – željeli su nastupati s pjesmom “We Don’t Wanna Put In”. Naslov i tekst su bili igra riječi – gruzijska poruka “ne želimo Putina” nakon rata koji se ondje vodio godinu ranije.
Europska radiodifuzijska unija (organizacija odgovorna za biranje natjecatelja) procijenila je da pjesma sadrži “tekst, govor ili gestu političke ili slične naravi”, što bi trebalo biti zabranjeno pravilima. Unija je naložila Gruziji da promijeni tekst, što su ovi odbili pa su tako i izbačeni iz ždrijeba.
Policija hapsila azerbajdžanske glasače
Tekst te pjesme puno je blaži i suptilniji, ali u to vrijeme su se odnosi između Europske unije i Rusije tek bili počeli zaoštravati. Sve strane su pokušavale sačuvati dobre odnose, tako da su Gruzijci zapravo izbačeni jer su željeli iznijeti politički stav u vrijeme kad nije bio popularan.
Iste godine nemir je nastao u Azerbajdžanu – 43 osobe glasale su za Armeniju, susjednu zemlju s kojom je Azerbajdžan u trajnoj napetosti. Nesretne glasače ispitala je policija i optužila ih za “nepatriotsko ponašanje” i “prijetnju javnoj sigurnosti”.
Ukrajina pobijedila nakon aneksije Krima
Uloga tajminga u izražavanju političkih stavova na Euroviziji pokazala se 2016., kad je Ukrajina nastupila s pjesmom 1944. U njoj pjevačica Jamala govori o tome kako je ruska vojska protjerivala krimske Tatare, koji su stoljećima raseljavani s tog područja.
Staljin je krajem Drugog svjetskog rata nad njima izvršio i etničko čišćenje protjeravši ih u istočni dio Sovjetskog Saveza – na teškom putovanju mnogi su ubijeni ili umrli od gladi.
Po glasovima publike pobijedila – Rusija
Pjesma se pojavila 2016., odnosno dvije godine nakon ruske aneksije Krima. Odnosi između EU i Rusije već su bili poprilično zaoštreni pa tako, za razliku od Gruzije, Ukrajina nije bila izbačena, nego je pobijedila. Zanimljiv detalj (ili ironija sudbine) jest da je prema telefonskim glasovima gledatelja pobijedila – Rusija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
2016. je zabilježen i drugi incident između Armenije i Azerbajdžana – tom prilikom je Armenka Iveta Mukučjan istaknula zastavu Arcaha, odmetnute azerbajdžanske regije s armenskom manjinom. Ovaj potez je ipak bio sankcioniran.
Jordanska televizija prekinula emitiranje
Od ostalih sudionika, političke tenzije konstantno su pratile i sudjelovanje Izraela. To je bila prva zemlja izvan Europe koja je sudjelovala na Euroviziji, što je već bilo dovoljno za podijeljena mišljenja – s obzirom na to da zemlje arapskog svijeta ne priznaju Izrael, mnoge od njih ne šalju svoje predstavnike na Eurosong.
Primjerice, Maroko je sudjelovao samo 1980. jer se te godine Izrael bio povukao. 1978., kad je postalo jasno da će Izrael pobijediti, jordanska nacionalna televizija prekinula je emitiranje pravdajući se tehničkim poteškoćama.
Izrael u konstantnim problemima
Zbog kontinuirane vlasti Benjamina Netanjahua, desničara i nacionalista, i liberalnije europske zemlje kao što su Irska, Belgija i Francuska zalagale su se protiv sudjelovanja Izraela. Unatoč tome, Izraelci su 2018. četvrti put pobijedili na Eurosongu.
Eurosong 2024. bio je obilježen kontroverzama zbog sudjelovanja Izraela u natjecanju usred njegovih kontinuiranih napada na Gazu. Neki su kritičari optužili EBU za licemjerje jer je odbio isključiti Izrael iz natjecanja, iako je prethodno izbacio Rusiju 2022. nakon Putinove invazije na Ukrajinu.
Ex-Yu zemlje glasaju jedna za drugu
I način glasanja na ovom navodno apolitičnom događaju često je na udaru kritika. Tako zemlje bivše Jugoslavije vole glasati jedna za drugu, a u sličnoj situaciji se često nađu i Grčka i Cipar (što zna biti popraćeno zvižducima), kao i skandinavske zemlje.
Problem glasanja prema političkoj, kulturnoj ili jezičnoj bliskosti umjesto prema kvaliteti nastupa postao je toliko raširen da su organizatori morali ponovno uvesti stručni žiri 2009. godine.